Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom

Znanstveni rad

Znanstvenoistraživački rad Zavoda na početku njegova djelovanja obuhvaćao je sustavna faunistička istraživanja parazita domaćih i divljih životinja. Od 1936. započeta su istraživanja epizootiologije biologije uzročnika, a kasnije i koprološka dijagnostika i imunodijagnostika. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prilazi se istraživanju protozoarnih bolesti, osobito krvnih protozooza i toksoplazmoze, te biologije parazita i posrednika, posebice puža barnjaka i krpelja. Spajanjem područja parazitologije i invazijskih bolesti u jedan predmet intenzivno se radi na istraživanju najvažnijih parazitskih invazija te njihovu suzbijanju na farmama. Krajem pedesetih godina započeta su opsežnija imunobiološka istraživanja, i to u smjeru imunodijagnostike i imunoprofilakse, u početku fascioloze i cisticerkoze, a kasnije i drugih helmintoza. U tom se razdoblju posebno istaknuo prof. dr. Ivo Babić  koji je na temelju svojega znanstvenog doprinosa 1948. godine izabran za dopisnog te 1950. godine redovitog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Od sedamdesetih godina provodila su se istraživanja indirektne imunofluorescencije u serološkoj dijagnostici nekih tkivnih parazitoza, istraživanje kokcidioze i kokcidiostatika te imunodijagnostika i terapija ehinokokoze. Tijekom osamdesetih godina započela su opsežna istraživanja trihineloze, a uz imunoflourescenciju počinje se primjenjivati i nova serološka metoda imunoenzimski test (ELISA) kao i metoda imunoblotting. Sve se te metode danas rutinski izvode u laboratorijima Zavoda u dijagnostici parazitoza. U spomenutom se razdoblju u znanstvenom radu istaknuo prof. dr. Teodor Wikerhauser, koji je 1975. godine izabran za člana suradnika, 1983. za izvanrednog člana i 1991. godine za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao pravnog sljednika Jugoslavenske akademije znanosti i  umjetnosti.

Od 2005. godine počinju opsežna istraživanja epizootiologije, dijagnostike, liječenja i suzbijanja lišmanioze, pri čemu je prof. dr. sc. Tatjana Živičnjak bila, među ostalim, voditeljica bilateralnog hrvatsko-srpskog projekta „Epizootiologija i epidemiologija lišmanioze u Hrvatskoj i Srbiji“ te „Distribucija vektora u neenzootskom području i serološki monitoring pasa“ (2008. – 2010.). Od 2013. godine djelatnici Zavoda u suradnji sa Zavodom za biologiju, patologiju i uzgoj divljači počinju istraživanja parazita različitih divljih životinja. Djelatnici Zavoda sudjeluju na međunarodnom znanstvenom FP7 ERA Chair projektu pod nazivom „Upgrading the research performance in molecular medicine at the Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb“ (2014. – 2019.) te surađuju na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Molekularna epidemiologija nekih invazijskih bolesti divljih životinja“ (2015. – 2017.). Prof. dr. sc. Tatjana Živičnjak imenovana je koordinatoricom za Hrvatsku međunarodnog EFSA/ECDC projekta „European Network For Sharing Data on the Geographic Distribution of Arthropod Vectors, Transmitting Human and Animal Disease Agents“ (2014. – 2018.).

Stručni rad

Stručni rad Zavoda provodi se putem laboratorijske dijagnostike. Na Zavodu od njegova osnutka postoji Parazitološki laboratorij, koji je danas opremljen suvremenom opremom, gdje se i obavlja najveći dio dijagnostike. Pritom se provode različite metode koprološke pretrage (flotacija, sedimentacija, McMaster, FLOTAC), imunofluorescencija na giardije i kriptosporidije, kao i determinacija parazita iz organa. U Zavodu je sedamdesetih godina osnovan i Serološki laboratorij, gdje se obavljala različita imunodijagnostika i serološke pretrage. U njemu se obavljala serološka dijagnostika uzoraka krvi životinja (pogotovo krvi svinja na trihinelozu) i ljudi. Od 2000. godine laboratorij je podijeljen na dvije zasebne jedinice. U serološkom animalnom laboratoriju provode se različite vrste pretraga seruma i tkiva domaćih i divljih životinja (toksoplazmoze, neosporoze, fascioloidoze, dirofilarioze, a pogotovo dijagnostika lišmanioze). U sklopu laboratorija, osim rutinskog pregleda seruma i punktata, organiziran je rad tima za tipizaciju lišmanija u suradnji s Referalnim centrom za lišmaniozu u Rimu. U laboratoriju se, uz dijagnostiku lišmanioze,  provodi uzgoj lišmanija u kulturama, te se proizvodi i antigen za serološke pretrage. U serološkom humanom laboratoriju obavljaju se serološke pretrage uzoraka krvi ljudi sumnjivih na različite parazitoze (ehinokokozu, cisticerkozu, trihinelozu, toksokarozu, lišmaniozu) te on pruža usluge gotovo svim humanim medicinskim ustanovama. U Zavodu je 2009. godine osnovan i Laboratorij za dijagnostiku trihineloze (LabT), kada se uvodi sustav kvalitete prema Normi HR EN ISO/IEC 17025:2007. Laboratorij se bavi postmortalnom dijagnostikom trihineloze primjenom metoda trihineloskopije i umjetne probave uzoraka mišićnog tkiva svinja, konja i divljih životinja. U laboratoriju se također radi serološka dijagnostika za određivanje protutijela protiv trihinele u domaće i divlje svinje imunoenzimnim testom i metodom imunobloting.